BLEYA ZEZANJE ONLINE 00-24 SRBIJA!!!!!!!
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Sve o mackama

Go down

Sve o mackama Empty Sve o mackama

Порука by Admin Mon Nov 03, 2008 9:12 pm

Mogu li mačke predosjetiti potres?

Najkraći je odgovor da mačke to doista mogu, ali još uvijek ne znamo kako to postižu. Možda osjećaju vibracije tla koje su toliko sitne da ih ne mogu detektirati čak ni seizmološki instrumenti. Zna se da se potres stvara, nakuplja malo po malo, a nastaje odjednom. Možda mačke posjeduju nekakav sistem uzbune. Druga je mogućnost da mačke reagiraju na dramatično povećanje statičkog elektriciteta u zraku, koji, kako izgleda, prethodi potresima. I ljudi reagiraju na te promjene, ali je njihova reakcija nejasna i specifična. Kažemo da u takvim situacijama osjećamo kao neko stezanje i lupanje po glavi, ali taj osjećaj ne razlikujemo, odnosno ne znamo razlikovati od onog što osjećamo nakon naporna dana ili kad nam se sprema gripa. Zato ne znamo čitati predznake, a mačke vjerojatno to znaju. Prema trećem objašnjenju radi se o tome da mačke posjeduju upravo nevjerojatnu sposobnost reagiranja na nagle promjene u jačini Zemljinog magnestkog polja. Takve promjene prate potrese. A možda se sve tri reakcije zbivaju istovremeno: detektiranje slabašnih drhtaja tla, promjene u elektrostatičkoj aktivnosti i promjene geomagnetskog polja. Jedno je sigurno: mačke se jako uzbude prije svakog potresa. Vlasnici mačaka koji su znali zašto su se mačke tako jako uzbudile i preplašile mogu upravo tome zahvaliti da su ostali živi. U mnogim slučajevima bilo je zapaženo da mačke pomamno jure po kući, kao da ih je obuzela očajnička želja da iz nje što prije izađu. Ako im se otvore vrata one izjure kroz njih kao da ih je uhvatila strašna panika. Neke se ženke čak vraćaju da bi iznjele mačiće na sigurno. Nekoliko sati poslije toga dođe potres i sravni kuću sa zemljom. Ova pojava zapaža se u gotovo svim područjima koja su naročito ugrožena potresom i danas se vrše ozbiljna znanstvena istraživanja s ciljem da se ustanovi kakve to signale mačke hvataju. Slične reakcije zabilježene su i kad su mačke svojim ponašanjem predskazivale vulkansku erupciju, ili dolazak jakih električnih oluja. Zbog njihove izuzetne osjetljivosti na stanovite pojave, mačkama se često i glupo pripisuju natprirodne moći. U srednjem vijeku to je za njih znalo biti kobno i mnoge su bile žive spaljene samo zato što je praznovjernim kršćanima izgledalo da posjeduju neprirodne moći. Činjenica da danas znamo da je ova moć sasvim prirodna ne smanjuje njezinu čudesnost.

Jesu li vlasnici mačaka zdraviji od drugih ljudi?

Ovo pitanje možda izgleda čudno, ali postoji mnogo dokaza da je posjedovanje mačke zdravo za zdravlje. Za to postoje dva razloga. U prvom redu zna se da prijateljski fizički kontakt s mačkom aktivno smanjuje ili ublažava stres. Odnos između čovjeka i mačke je dirljiv u oba značenja te riječi. Mačka se tare tijelom o tijelo vlasnika, a on ju mazi. Kad su neke vlasnike u medicinskim labaratorijima prikopčali na električne aparate za mjerenje fizioloških reakcija, pokazalo se da se njihovo tijelo primjetno smirivalo kad bi počeli maziti mačku. Smanjuje se unutrašnja napetost i tijelo se relaksira, opušta. Ovaj oblik mačje terapije dokazao je svoju vrijednost u stanovitom broju akutnih slučajeva, kad se stanje duševnih bolesnika jako popravilo, nakon što im je bilo dozvoljeno da drže mačku. Sve nas na neki način oslobađa jednostavan i čestit odnos s mačkom. To je drugi razlog blagotvornog djelovanja mačke na ljude. Ne radi se tu samo o dodiru, bez obzira na njegovu već spomenutu važnost. Posrijedi je i jedan psihološki odnos, lišen složenosti, nevjere i kontradikcija, koji vladaju u međuljudskim odnosima. S vremena na vrijeme povrijede nas stanoviti ljudski postupci i ponašanja. Neki od nas na to odmah reagiraju, drugi ne mare. Oni koje to psihički rani kasnije teško vraćaju vjeru u druge ljude. Takvim ljudima povezanost npr. s nekom mačkom, može donijeti toliko veliku korist da će im se možda čak vratiti vjera međuljudske odnose, da će to uništiti njihov cinizam i sumnjičavost te izliječiti njihove skrivene psihičke rane. Jedno istraživanje, obavljeno u SAD-u, pokazalo je da ljudima koje stres vodi u infarkt posjeovanje mačke i druženje s njom mogu doslovno spasiti život, jer smanjuje krvni tlak i smiruje srce koje previše radi. Djeca, koja od rane dobi žive s mačkom ili bilo kojom drugom životinjom, nauče se pravilno odnositi prema životinjama i uče se odgovornosti i to naravno samo ako njihovi roditelji pravilno postupaju sa životinjom. Neka istraživanja pokazuju da su djeca, koja su odrasla s ljubimcem, bolji roditelji i općenito odgovorniji ljudi. Kao zaključak; mačke ne samo da smiruju i poboljšavaju zradvlje vlasnika nego one čine i njihov život sretnijim i ispunjenijim, pa stoga ljudi, koji su jednom imali mačku, gotovo ju uvijek ponovno nabave. Isto tako, ma koliko god mačke bile samostalne životinje uvijek će im biti draže da u životu imaju oslonac čovjeka da se uvijek mogu osjećati sigurno i voljeno.

Mogu li mačke razabrati boje?

Mogu li mačke razabrati boje? Mogu, ali slabo. Još u prvoj polovini 20. stoljeća učenjaci su bili uvjereni da su mačke potpuno slijepe na boje. Jedan od njih je napisao I po danu i po noći, sve mačke vide sivo.. Ovaj stav prevladao je još četrdestih godina, ali su istraživanja, objavljena poslije toga, dakle, posljednjih desetljeća, pokazala da one mogu razlikovati stanovite boje, ali, kako izgleda, ne baš osobito uspješno. Razlog zbog kojega se ranijim ekspertima nije mogla otkriti sposobnost mačke da vidi boje bio je taj što su mačke u tekstovima brzo uočavale suptilne razlike u stupnju sivoće svake boje i onda uporno odbijale odbaciti te indikacije kada bi im se prezentirale dvije različite boje, sa istim stupnjem sivoće. Stoga su takvi testovi davali negativne rezultate. Posluživši se rafiniranijim metodama najnovija su istraživanja dokazala da mačke mogu razlikovati crvenu i zelenu boju, crvenu i sivu, zelenu i plavu, zelenu i sivu, plavu i sivu, te žutu i sivu boju. Još se uvijek ne zna da li mogu razlikovati i druge parove boja. Učenjaci se oko toga još uvijek prepiru. Jedni tvrde da mačke mogu uočiti razliku između crvene i žute, a drugi im to osporavaju. Bez obzira na to kakav će biti konačan rezultat ovih istraživanja jedno je već danas jasno: i životu mačke boje nisu tako bitne kao u našem životu. Njima je važno da vide pri slaboj rasvjeti, u polutami, gdje mi ne vidimo, odnosno gdje im je dovoljno šest puta manje svjetlosti nego nama da bi uočavale detalje pokreta i oblika.

Cvokotanje zubima

Ovu pojavu ne uspijeva vidjeti svaki vlasnik mačke, ali je tako čudna da se jednom viđena nikad ne zaboravlja. Sjedeći na prozoru mačka spazi ptičicu, kukca ili nešto slično kako poskakuje u vrtu. Čim se to dogodi, ona počne cvokotati zubima. Što to znali i zašto se to događa? Ovo je pojava koja spada u kategoriju onih, nazvanih vakuumska aktivnost. Mačka naime izvodi u prazno svoje visoko specijalizirane ugrize kao da je već nesretnog stvora zgrabila zubima. Pažljiva promatranja načina kako mačke ubijaju plijen pokazala su da one upotrebljavaju jednu posebnu kretnju čeljustima koja izaziva gotovo trenutačnu smrt žrtve. Za mačke je to važno, jer uvijek postoji opasnost da će ulovljena žrtva oteti, izmigoljiti i pobjeći. Nakon početnog napada u kojem zgrabi i čvrsto drži plijen svojim snažnim prednjim šapama i oštrim pandžama, ona naglo ugrize žrtvu u potiljak. Naglim pokretima čeljusti zabije joj očnjake u vrat i zarine ih između kičmenih pršljenova, da bi prkinula splet živaca u kičmenoj moždini. Ovaj ugriz trenutačno onesposobi žrtvu i upravo ove specifične pokrete čeljusti mačka na prozoru oponaša, nesposobna da se savlada dok gleda zamamnu ptićicu, kukca itd. kojih ne može dohvatiti. Usput rečeno ona točno zna gdje treba ugristi, jer joj to pokazuje jedna udubina na silueti plijena - udubina na zatiljku gdje se spajaju tijelo i glava, kako kod malenih glodavaca tako i kod malih ptica. Neke žrtve primjenjuju obrambenu taktiku koja se sastoji u tome da zgrbe tijelo ne bi li tako sakrile tu udubinu i na taj način postigle da mačka promaši cilj. Ako ovaj trik uspije, mačka će ugristi žrtvu u bilo koji dio tijela gdje ugriz neće biti trenutačno smrtonosan i (doduše sasvim rijetko) žrtva će se uspjeti izmigoljiti i pobjeći u trenutku kada se mačka opusti misleći da je zadala smrtonosni ugriz.

Zašto se mačka trlja tijelom o vaše noge kad vas pozdravlja?

Dijelom je tu posrijedi želja za prijateljskim fizičkim dodirom, ali ipak nije riječ samo o tome. Mačka započinje trljanje vrhom glave ili lijevom ili desnom stranom njuške, zatim se trlja čitavom lijevom ili desnom stranom tijela i nazad, zatim vam obavije rep oko noge. Nakon toga vas pogleda i ponovi čitavu radnju, ponekad nekoliko puta uzastopce. Ako se sagnete i pomazite mačku ona će pojačati trljanje i često će dodirnuti jednom stranom njuške vašu ruku ili glavom trljati vašu nogu. Kad to obavi, napustit će vas, otići do vas i zatim sjesti i početi lizati jednu stranu tijela. Ceremonija pozdravljanja će tako biti završena. Svaki od ovih elemenata ima posebno značenje. U biti se u svemu ovome radi o tome da mačka razmjenjuje svoj miris s vašim. Na slijepoočicama i u uglovima mačkinih usta nalaze se posebne mirisne žlijezde. Druga takva žlijezda smještena je pri korijenu repa. Bez vašeg znanja ili bilo kakve vaše spoznaje o tome mačka vas zapravo markira mirisom tih žlijezda. ti su mirisi tako delikatni, slabašni da ih naši ljudski nosevi ne mogu osjetiti ali je za mačku važno da druge mačke, koje pripadaju njenoj vlastitoj obitelji, na neki način podjele s njom te mirise. Mačka se tako osjeća ugodnije i prisnije u društvu ljudi koji su joj vlasnici. Osim toga za mačku je važno da čita naše, ljudske, mirise, naše mirisne signale. To ona postiže elementom pozdrava koji se sastoji u trljanju vlastitog tijela o naše tijelo. Poslije toga ona, kako smo spomenuli, sjedne i zatim jezikom kuša naše mirise, lizanjem onog dijela svog tijela kojim se trljala o naše tijelo... Bljaaaak.!.?. To je mačkama sve normalno, ali nama ljudima se čini poprilično ljigavo...

Zašto mačka maše glavom lijevo-desno dok zuri u lovinu?

Dok se mačka priprema skočiti na plijen (igračku ili vlasnikove noge), ona ponekad polagano maše glavom lijevo-desno. Radi se o postupku koji primjenjuju mnogi grabežljivci s binokularnim vidom. Svrha ovog mahanja glavom služi da se točno izmjeri udaljenost plijena. Ako mašete glavom lijevo-desno uočit ćete da što je neki predmet bliže vama to će se upravo zbog toga više prividno premiještati. Mačka vrši ovaj postupak da bi točno na centimetar izmjerila udaljenost plijena, jer i njen skok mora biti jednako odmjeren.

Predenje

Zašto mačke predu? Odgovor na ovo pitanje kao da je jasan sam po sebi: mačka koja prede je zadovoljna mačka. Međutim takav odgovor ipak nije točan. Brojna promatranja pokazuju da često predu i mačke koje nešto boli, koje su ranjene ili koje upravo kote mladunčad, što je također bolno. Mačke u takvim situacijama nikako ne možemo smatrati sretnima, zadovoljnim mačkama. Točno je da zadovoljne mačke također predu, ali zadovoljstvo nipošto nije jedini preduvjet predenja. Točnije objašnjenje, koje odgovara svim slučajevima, glasi: predenjem se signalizira naklonost nekom ili nečem, dakle, naklono socijalno raspoloženje. Njime se, na primjer, može signalizirati veterinaru da neka ranjena mačka osjeća potrebu za prijateljstvom ili se može emitirati vlasniku kao signal zahvalnosti za nešto što je za nju učinio. Mačke počinju presti kad su stare samo tjedan i to dok sisaju. Predenje je signal za majku da sve ide u redu i da mlijeko teče kako treba. Ona tako može na miru ležati znajući da mlijeko stiže tamo gdje treba. Može to saznavati i da ne gleda mačiće. I ona prede i tako daje doznanje mačićima da je i ona zadovoljna.

> Mogu neprekidno presti dok udišu i izdišu zrak.

> Predenje je obično znak zadovoljstva, ali mačke predu i kada ih nešto boli.

Jedna od važnih razlika među malih mačaka (npr. naših domaćih) i velikih (lavovi, tigrovi...) je to što velike mačke ne mogu presti. Neki veliki tigar pozdravit će vas zvukom nalik na gunđanje, koji proizvede jednosmjernim izdisanjem zraka. On ne može proizvesti dvosmjerni zvuk predenja, što ga proizvodi mačka, zvuk koji je neprestan i koji se izvodi ravnomjernim udisanjem i izdisanjem zraka. Izdisajno-udisajni ritam mačjeg predenja mačka može proizvoditi i potpuno zatvorenim ustima i to može neprekidno trajati satima, ako su za to povoljne okolnosti. U tom su pogledu male mačke naprednije pred svojim divovskim rođacima, ali velike mačke to nadoknađuju jednom sposobnošću koju male mačke ne posjeduju: mogu rikati.

Kratke zanimljivosti i savjeti

Mačje srce kuca dvostruko brže nego ljudsko - oko 110 do 140 puta u minuti.

Mačke hodaju tako da pomiču istovremeno prednju i stražnju šapu, te taj postupak ponovne i s druge strane tijela. Na cijeloj zemaljskoj kugli jedino se još žirafe i deve kreću na taj neobičan način.

Mačići imaju 26 mliječnih zuba koji im počinju izbijati kada su u dobi od dva do tri tjedna. Stalnih trideset zuba dobivaju kada navrše tri do četiri mjeseca života.

Vanjske mačke često traže toplinu i zaklon na motoru automobila gdje se sklupčaju iz zaspe. Zato bi bilo poželjno, prije nego li upalite auto, da zatrubite ili lupite po poklopcu vozila kako ne biste ozlijedili neku zalutalu mačku.

Mačke vole toplinu mnogo više nego mi! Nama je neugodno kad nam temperatura naraste do 38 stupnjeva, ali mačkama je sasvim ugodno sve dok im koža ne dostigne temperaturu od 41 stupanj.

Plastične zdjelice često mogu izazvati malene akne na bradi mačaka koje jedu iz njih. Stoga se preporuča da plastične zdjelice zamijenite čeličnim ili keramičkima.

Kada bi mačke mogle čitati, trebale bi im naočale! Direktno ispred očiju vide vrlo mutno, ali zato imaju izvrstan periferni vid, pa mogu detektirati i najmanje, vrlo udaljeno micanje.

Mačke 70-ak posto dana spavaju! A 10-15 posto dana ližu dlaku. To se ne odnosi samo na kućne mačke, već i na divlje mačke kod kojih možemo izdvojiti lavove koji dnevno provedu 20 sati na spavanje.

Djeca koja odrastaju uz ljubimca (npr. mačku) u budućnosti će biti bolji roditelji od djece koja nisu odrasla brinući se i davajući pažnju životinjskom stvorenju.

Obratite pažnju na mačji govor tijela, pa će vam mnogo toga u njenom ponašanju biti jasnije.

Kada dajete mački ime pokušajte izabrati ime koje ima što više samoglasnika (pogotovo I i U) i da nije predugo kako bi mačka to što lakše upamtila te se odazivala kada ju zovete.

Ako mačka nuždu obavlja u tegli s biljkom, kako se to ne bi ponovilo na zemlju stavite zrna papra, talog kave ili sredstvo protiv moljaca.

Mačke vole kada im mijenjate okuse hrane stoga im ne kupujte stalno hranu s istim okusom. A vrlo ćete ih obradovati ako im u prehranu dodate i malo vitamina za mačke koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama.

Izvor: Wikipedia
Admin
Admin
Admin
Admin

Број порука : 879
Join date : 01.11.2008
Age : 33
Локација : ZEMUN

https://bleja.forumsc.net

Назад на врх Go down

Назад на врх


 
Permissions in this forum:
Не можете одговорити на теме у овом форуму