Mitologija (horoskopski znakovi kroz mitologiju)

<BLOCKQUOTE>Ovan
Friks, sin beotijskog kralja Atamanta, bio izlozen svakodnevnim maltretiranjima od svoje zle macehe Ine. Jednoga dana, ne mogavsi vise izdrzati torturu, Friks, zajedno sa sestrom Helom, zaskoci na krilatog zlatorunog ovna. Medjutim, Helu u jednom trenutku uhvati vrtoglavica i ona pade u more koje se nekada zvalo Helespont (danas je poznato pod imenom Dardaneli).
Friksa zlatoruni ovan sretno donese do Kolhide. Tu se on ozeni Halkiopom, kcerkom kralja Ejeta. Zlatorunog ovna Friks zrtvova u znak zahvalnosti Zeusu. Zlatno Runo pokloni kralju (i tastu) Ejetu koji ga prikova o hrast u svetom vrtu, odredivsi zmaja da ga cuva od kradljivaca.
U to vrijeme u Tesaliji je zivio neki Jason, koji se pobuni zbog posjeda koje naslijedi njegov brat Pelijas, pa svom ocu, kralju Ezonu, postavi kao uvjet osvajanje Zlatnog Runa. Uz pomoc boginje Here, Zeusove zene, Jason napravi ladju 'Argo' i sa 50 drugova podje na Kolhidu. Poslije mnogih dramaticnih situacija Jason je, uz pomoc princeze Medeje (najmladje Halkiopine sestre), uspio ukrasti Zlatno Runo i donijeti ga u Grcku. Ali, Zeus, smatrajući se grdno uvrijedjenim, oduze Zlatno Runo i zajedno sa uskrslim ovnom postavi ga na nebo.
Lav
Sazvijezdje Lava , po mitologiji, nastalo je zahvaljujuci svadji vrhovnog boga Zeusa i njegove žene Here. Naime, bilo je poznato da je Zeus sa svojom ljubavnicom imao sina Herakla koji je imao status polu-boga i besprimjernu snagu, kao niti jedan čovijek do tada! U ta vremena harao je sumama oko grada Nemeja, u Argolidi, ogroman lav kojeg nije bilo moguce raniti ili ubiti bilo kojim oruzjem izradjenim ljudskom rukom.
Znajuci za to, Hera, nadajuci se da ce lav ubiti Herakla, nagovori mikenskog kralja da ga posalje u boj protiv nepobjedive nemani. Heraklo, sretnuvsi lava, potrosi sve svoje strijele, ali uzalud, pa zatim uze svoj ogroman malj, no uspije samo da ga slomi o zivotinju. Vidjevsi da je razoruzan i nemocan, on odluci da ga napadne golim rukama - svojim vlastitim snagama, jer su ljudske tvorevine umjetne. On se zatvori u kavez sa lavom i upusti u borbu prsa u prsa. Uhvativsi ga svojim snaznim rukama, Heraklo mu koljenom pritisnu grudi i zadavi ga. A Hera je, vidjevsi da joj zavjera nije uspjela, u zelji da napakosti Zeusu, podigla nemejskog lava na nebo kao sazvijezdje koje i danas nosi to ime...
Strijelac
On predstavlja najpoznatijeg Kentaura - Hirona, koji je bio pola covjek a pola konj. Hiron je bio sin boga Krona (otac Zevsov) i boginje Filire. Bio je najmudriji od svih Kentaura, simbol sveg ljudskog znanja i vrstan lovac. Smatra se da su njegovi ucenici bili najpoznatiji heroji stare Grcke: Odisej, Tezej, Kastor, Poluks, Nestor...
Jednoga dana Heraklo je, progoneci Kentaure zbog neke uvrede, naisao i na Hirona iza koga su se ovi u strahu sklonili. Ne zeleci, pogodi ga otrovnom strijelom (ciji je vrh umocio u Hidrinu krv), u nogu, pa kako ovaj, buduci da je bio besmrtan, nije mogao umrijeti, nastavio je zivjeti u strasnim mukama.
Trazeci lijek za prijatelja, Heraklo naidje na okovanog Prometeja (titana koji je stvorio prve ljude na Zemlji), kome je orao kljucao jetru. Prometej takodje. kao besmrtnik nije mogao umrijeti, nije mogao biti oslobodjen sa kavkaske stene sve dok mu se ne pronadje odgovarajuca zamijena.
Zato Heraklo smisli odlican plan: otrovnom strijelom ubi orla i oslobodi Prometeja a na njegovo mjesto se dobrovoljno postavi Hiron koji je ubuduce trebalo ispastati za ljudske grijehove! Prometeju, Heraklo iskova prsten u koji stavi kamencic od stijene za koju je bio okovan i stavi mu ga na prstenjak desne ruke. Tako je Prometej, zahvaljujuci Heraklovoj dovitljivosti, i dalje bio 'okovan', ali vise nije bio u ropskom polozaju i mogao je ponovo pomagati ljudima.
Na Hirona se, ubrzo, sazalio Zeus i uznio ga na nebo postavivsi ga kao simbol najboljeg strijelca i vrsnog lovca
Bik
Po legendi nekada davno je u Grckoj vladao kralj Agenor koji je imao tri sina: Kilika, Feneja i Kadma, i kcer - Europu. Za Europu se pricalo da je najljepsa djevojka na svijetu, pa se moglo ocekivati da ce je zapaziti i vrhovni bog Zeus. Kako je on bio po prirodi veliki avanturista, nije mu bilo teško sici na Zemlju i potraziti Europu. Ipak, da je ne bi uplasio, on se pretvori u snjeznobijelog bika i tako joj pridje. Ona ga prvo pomilova a onda se pope na njegova ledja i uhvati za rogove. Zeus – u liku bika tada pojuri prema moru i preplivavsi ga brzinom munje stize na ostrvo Krit. Tamo je ponovo uzeo svoje oblicje pa se Europa odmah zaljubi u njega. Provela je s njim nekoliko lijepih godina (naravno, nisu sve vrijeme bili zajedno jer je Zeus, kao vrhovni bog imao i drugih poslova na Olimpu) i rodila tri sina: Minoja, Radamanta i Sardegona. Europu su svi voljeli i u znak te ljubavi kontinent na kojem i mi živimo dobio je po njoj ime. A Posejdon, bika kojeg su mu Zeus i Europa zrtvovali, u znak zahvalnosti postavi na nebo i posveti mu jedno sazvijezdje....
Djevica
Je prisutna uz Demetru, boginju zemlje i poljoprivrede, majku Persefone. Po Grckoj mitologiji Djevica je personifikacija boginje zemljoradnje Demetre koja je sa vrhovnim bogom Zeusom imala vanbracnu kci Persefonu.
Jednog dana Zeus odluci da kćer uda za svog brata, boga podzemnog svijeta, Hada. Persefona se opirala toj ideji ali Had uz pomoc Gee, boginje Zemlje, smisli lukavstvo i stvori cvijet nevjerovatne ljepote i mirisa! Kada je Persefona taj cvet pomirisala, zemlja ispod nje se otvori i ona propadne pravo u sam Had. Iza nje je ostao samo krik koji je cula njena majka Demetra.
Trazeći kcer Demetra saznade da je ova u podzemnom svijetu iz koga joj vise nema povratka. Od bijesa i zalosti, Demetra zapusti brigu o zemljoradnji i uskoro na Zemlji zavlada glad. Kada je Zeus saznao za Demetrinu osvetu, naredi joj da odmah obnovi zemljoradnju, ali ona mu se odupre zahtjevom da joj vrati kcer.
Njenoj molbi Zeus nije mogao udovoljiti, a da ne uvrijedi boga Hada, konacno se sve troje dogovorise da Persefona dvije trecine vremena provodi na Zemlji sa majkom a jednu kod muza! Taj period Persefoninog boravka u podzemnom svijetu poznat je na Zemlji kao zima.
Jarac
Jarac je u mitologiji vezan za Boga EA, zastitnika vode i razuma. Po Grckoj mitologiji, predstavlja kozu Amalteju. Ona je svojim mlijekom othranila Zeusa dok je bio beba, te ju je on u znak zahvalnosti, postavio na nebo.
A dogodilo se to ovako: prije nego što je stvorio svijet, bog Uran je znao za prorocanstvo da ce ga sin zbaciti s vlasti i zato je svako svoje novorodjeno dijete bacao u mracni ponor Tartar.
Gea, Uranova zena, odluci prekinuti sa njegovom surovoscu, te uz njenu pomoc najmladji sin Kronos porazi oca a bracu oslobodi iz Tartara. Nakon sto je preuzeo vlast, Kronos se ozeni svojom sestrom Rejom i s njom dobi kceri Hestiju, Demetru i Heru i sinove Hada i Posejdona. Ali, kako je i za njega vazilo proročanstvo da ce ga sa vlasti zbaciti sin, on ih je sve redom gutao!
Kada je Reja osjetila da je ponovo u drugom stanju, odluci da to sakrije od opakog Kronosa. Ode tajno na Krit i svog sina Zeusa sakrije u jednu pecinu povjerivsi ga kozi Amalteji na cuvanje.A Kronosu, dade da proguta kamen umotan u pelene.
Amalteja je imala jedan rog iz koga su tekli nektar i ambrozija i iz tog roga pio je i hranio se mali Zeus. Kada je dovoljno odrastao i ojacao, Zeus je otisao na Olimp i pobijedivsi oca Kronosa natjerao ga da povrati svu njegovu bracu i sestre. S njima je podijelio vlast, zadrzavsi najvisi polozaj za sebe. Ozenio se sestrom Herom sa kojom je bio u stalnom sukobu zbog mnogobrojnih ljubavnica. Sa jednom od ljubavnica imao je i sina Dardana koji je bio daleki predak trojanskog kralja Prijama. A propasti Troje umnogome je doprinijela bas ljubomorna Hera...
Blizanci
Grcka legenda govori da je u davna vremena sirom svijeta bila poznata ljepota Tindarajeve (spartanski kralj) zene Lede. Jasno je da njena lepota nije mogla promaci svevidecem Zeusu koji se pretvorio u labuda nevjerojatne ljepote i tako se priblizio Ledi.
Poslije izvjesnog vremena Leda rodi blizance Poluksa i Jelenu, istu onu zbog koje ce mnogo godina kasnije izbiti i trojanski rat! Tako je Leda, pored sina Kastora i kceri Klitemnestre iz braka sa Tindarejom, imala i par vanbracnih blizanaca.
Poluks i Kastor su bili priblizno istih godina, zajedno su rasli i nisu se ni jednog trenutka razdvajali. Medjutim, Poluks je bio besmrtan (tu moc podario mu je svemocni otac Zeus) a Kastor je bio obican smrtnik, što je znacilo da ce kad - tad morati umrijeti i otici u Had (kraljevstvo mrtvih).
Na zalost, to se dogodilo prije nego sto se tome iko i nadao! Poluks i Kastor su imali jos dva brata, takodje smrtnika, sa kojima nisu bili u dobrim odnosima. Jedan od njih, Id, u svadji probode kopljem Kastora te ovaj umre.
Poluksova tuga je bila velika ali pomoci nije bilo. Ali, tada se opet umijesa Zeus i predlozi Poluksu mogucnost da po jedan dan, naizmjenicno, provodi sa Kastorom u Hadu i na Olimpu. Ovaj to bez razmisljanja prihvati a Zeus, vidjevsi njihovu neizmjernu ljubav, obojicu pretvori u zvijezde i postavi ih na nebo da zajedno svijetle i ljude podsijecaju na bratsku ljubav.
Vaga
U svim tradicijama Vaga se nalazi izmedju ruku bogova Pravde i Poslednjeg Suda. U starom Egiptu Oziris mjeri duse umrlih, kao i sveti Arhandjeo duse krscana, ili andjeo Rasni duse Perzijanaca. U Grckoj je Vaga, katkada, Hermesov amblem (koji mrtve uvodi u Pakao), iako najcesce amblem boginje Pravde, Temide.
Temida, Uranova kci Neba i Zemlje, bila je stalno pored Zeusa, kojemu je bila privrzena. Ona je odrzavala red, trudeci se nametnuti vlast uzvisenog razuma i mjere, karakteristike buducih podanika Vage, stiteci pravedne, a kaznjavajuci zle.
Prema legendi, vrhovni bog Zeus imao je sa boginjom Pravde i opsteg poretka, Temidom, tri kceri: Eunomiju, Irenu i Diku. Dika (cije ime znaci Pravedna) imala je zadatak da sa simbolima svoje majke (vagom i zavezanim ocima) obilazi cijelu zemlju i nadgleda sprovodjenje zakona. O postupcima ljudi morala je, redovno, obavijestavati Zeusa koji bi, potom, odmjeravao kazne.
Kasnije, Zeus je na nebo postavio Vagu - simbole Temide i njene kceri Dike , kako bi je svi ljudi vidjeli i stalno vodili brigu o redu i pravdi.
Vodolija
Legende kazu da su u davna vremena ljudi, zivjeli mirno i bez vecih problema. Ali kako je vrijeme prolazilo, zlo je sve vise zahvatalo ljude. Poceli su da medjusobno ratuju, varaju jedni druge i ubijaju...
I tako Zevsu dopru do usiju glasovi o nevaljalstini ljudi i sidje na zemlju da se i sam uvjeri u price. Obukavsi se u odjelo prosjaka, dodje do dvora kralja Likaona i zatrazi prenociste. Ovaj ga prvo odbi a kad mu rekose da je to sam Zevs, Likaon rijesi da mu se naruga. Naredi da se ubije i skuha jedan rob (neke legende kazu da je to bio njegov sin) i posluzi Zevsu za jelo. Zevs, razumljivo, shvati sta mu Likaon nudi i, razbjesnvsi se, pretvori ga u vukodlaka. Onda se vrati na Olimp i pusti na zemlju strasan pljusak koji sve zivo potopi.
Spasio se samo Prometejev sin Deukalion sa zenom Pirom (kcerkom Pandore i Epimeteja, Prometejevog brata). On je brodom doplovio do brda Parnasa i tu su, pred razvaljenim zrtvenikom boginje Temide poceli da mole Zevsa da obnovi ljudski rod. On im je uslisio molbu i tako su ljudi ponovo nastanili nasu planetu.
Ova legenda posluzila je, kasnije, kao podloga za pricu o pravednom Noi i potopu koji je zadesio Zemlju...
Rak
Legenda kaze da je Heraklo (Herkul) dobio nalog od mikenskog kralja Euristeja da ubije strasnu Hidru koja je zivjela u Argolidi. Tu u mocvarama pokraj grada Lerne, ubijala je stoku i ljude i radila mnoga zla.
Hidra je bila devetoglava zmija od kojih je osam glava bilo smrtnih a samo deveta, ona u sredini, besmrtna. U borbu protiv Hidre, Heraklo je krenuo zajedno sa Jolajom. Zapaljivim strijelama istjerali su Hidru iz jazbine a onda ju je Heraklo poceo udarati motkom. Ali, kad god bi joj neku glavu otkinuo, na njeno mjesto bi odmah izrasle druge dvije!
Medjutim, Jolaj je ipak uspijevao da u pojedinim trenucima prodje uzarenim ugarcima preko Hidrinog vrata (onog sa kojeg bi bila otkinuta glava) i tako ovoj uskrati mogucnost da stvori nove glave. Kada je vec bilo jasno da ce Heraklo pobijediti, Hidri je priskocila u pomoć Zeusova zena (i sestra) boginja Hera, koja nije voljela Herakla i koja Hidri salje u pomoc jednog velikog raka sa oklopom, koji ranjava heroja u nogu. Heraklo je i njega brzo savladao.
Najzad, Heraklo pobijedi i posljednju, devetu Hidrinu glavu a zatim je zakopa pored puta stavivsi na nju tezak kamen. U Hidrinu krv, je, potom, umocio svoje strijele koje su, kasnije, njegovim neprijateljima nanosile smrtonosne povrede.
A Hera, u znak zahvalnosti, postavi onog raka na nebo i podari mu sazvijezdjee koje je danas poznato pod tim imenom.
Skorpija
Grcko-latinska tradicija nudi nam jednu od najreprezentativnijih legendi, mit o Orionu kojeg je napao i ujeo jedan ogromni i otrovni skorpion kojeg je poslala Artemida.
Legenda je da je Jupiter, zajedno sa Merkurom i Neptunom, jednog dana zatrazio utociste u domu seljaka po imenu Hirieus. Ovaj udovac nije imao djece, a prije smrti svoje zene zakleo se da se nece više zeniti. Dirnut i pocascen posjetom bozanskih gostiju, on im pokloni jedino june koje je imao.
Odusevljeni, bogovi ga upitase sta bi zelio, a on im rece da bi neizmjerno volio imati jedno dijete ali bez ljubavi sa zenom. I tako, u toku devet mjeseci juneca koza pretvori se u dijete. Hirieus nazva Orion. Vremenom, Orion izraste u lijepog mladica atletu, ali sa malo pameti: emocije su mu bile krajnje nerazvijene, preostre i krute.
Jednom, dok se nalazio u lovu, Orion iznenada sretne lijepu boginju Artemidu (koja je i sama bila lovac), pozeli je za ljubavnicu i povjerova u laku pobjedu. Ali boginja ne dopusti da mu se tako lako preda. Razljucena i uvrijedjena njegovom brutalnoscu, bjezeci pred Orionom, Artemida stize do jedne livade i da bi se zauvijek zastitila i odbacila Oriona pronadje jednu malu i cudnu zivotinjicu sa otrovnim zalcem. Nju posalje na Oriona kojeg ona ujede i on izdahnu.
Ali, Artemida ubrzo zazali zbog Orionove smrti, pa zamoli Jupitera da ga smjesti na nebo, da nastavi sa lovom, pod blijedim zracima boginje lova Dijane - Artemide, tako da on postade najsjajnija zvijezda, tj. sazvijezdje skorpiona.
Ribe
Grcke legende o nastanku ovog sazvijezdja kazuju slijedecu pricu: Svakog jutra sa pojavom boga Heliosa (bog Sunca) iz morskih dubina se pojavljuje 50 Nereida, kceri morskog kralja Nereja. Jedna od njih, Galateja, ugledala je jednog dana ljepotana Akida i ljubav izmedju njih rodi se istog trena.
Medjutim, u Galateju se zaljubio i jednooki kiklop Polifem, sin boga mora Posejdona. Nakon Galatejinog odbijanja, Polifem se razljuti i posla na njih krdo konja. Od njihovog topota zemlja se strasno tresla a more uzburkalo da su se dizali valovi visoki kao najvise planine.
Prestravljeni, Galateja i Akid se bace u more i, pretvorivsi se u ribe, krenu da u njegovim dubinama nadju zastitu. Da se ne bi izgubili, povezali su se dugom, plavom trakom. Vidjevsi njihovu neizmjernu ljubav, bogovi se sazale i uzdignu ih na nebo te od njih postade sazvijezdje riba...

</BLOCKQUOTE>